01.09.23. Počela nova školska godina

U klupama 720 učenika

Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, svečano je počela nastava u školskoj 2023/24.

Danas se u školi obilježio Dan Zeničko – dobojskog kantona  održavanjem historijskog časa posvećenog srednjovjekovnom bosanskom vladaru banu Kulinu i njegovoj Povelji izdatoj 29. augusta 1189. godine, to jest na dan koji se obilježava kao Dan Zeničko-dobojskog kantona. Nakon himne i obraćanja direktorice profesori su svojim učenicima dali uputstva i smjernice za rad u novoj nastavnoj godini.

“Ništa nije važnije od znanja i obrazovanja, koji su danas vrijednost koja se ni s čim drugim ne može usporediti. Lijepo vas molim da razvijete sve talente koje nosite u sebi, neka vam rad i učenje predstavljaju veselje!

Posebno čestitam i roditeljima, sa željom da se ispune sva njihova očekivanja, te da se naša saradnja i timski rad nastave i u budućem periodu u interesu naših učenika i djece.

Kolegicama i kolegama želim sretan početak školske godine. Nadam se da ćemo se svi potruditi da budemo i ostanemo oni koji će u svaki mladi život utkati najljepšu i najsjajniju nit koja će im osvjetljavati ponekad i neizvijesne životne puteve. Nit koja nikada ne blijedi, a zove se odgoj i obrazovanje.

Sretan početak školske 2023/2024. godine”, poručila je direktorica Alispahić.

U nastavku donosimo nekoliko zanimljivosti vezanih za Kulina Bana i njegovu povelju. 29.08.1189. godine napisana je Povelja Kulina bana, najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, ali i jedan od najstarijih kod svih južnoslavenskih naroda i država.

Povelja ne samo da je jedan od najznačajnijih i prvih zvaničnih dokumenata među zemljama ovog dijela Evrope i svijeta o trgovinskoj saradnji, o slobodi kretanja ljudi, ideja, roba, već se njen značaj ogleda i u tome što se tiče boravka u zemlji Bosni i sigurnosti koju garantuje Kulin ban.

Povelja Kulina bana napisana je 1189. godine i najstarija je bosanska isprava, pisana bosanskim književnim jezikom, ćiriličnim pismom bosančicom i latiničnim pismom na latinskom jeziku. To je dvojezični dokument, što znači da je namijenjen i onima koji ne razumiju bosanski jezik. Povelja je ne samo do sada najstariji pronađeni očuvani bosanski državni dokument, već i Povelja bosanskoga bana i najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država. Potvrđuje državnost Bosne i Hercegovine u 12. stoljeću i prvi je bosanskohercegovački dokument upućen stranom vladaru.

Njen značaj ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika. S prvog aspekta može se reći da je Kulinova povelja “rodni list” bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća.

Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. stoljeću, danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Peterburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje, ali ga je Rusija odbila jer smatra da Povelja Kulina bana, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.